
Nastanak i razvoj
- Za potrebe privrede u dobojskom srezu, neposredno posle 2. svetskog rata i oslobođenja Jugoslavije, u okviru Škole učenika u privredi razvijala su se zanimanja elektro-struke. Kako je navedena škola, jedno vreme postojala kao samostalna škola, a zatim u sklopu Školskog centra “23. avgust”, sve do školske 1974/75. godine, zanimanja elektro-struke u njoj su se postepeno širila tako da su se u navedenoj školskoj godini obrazovali: elektromehaničari, radio i TV mehaničari, pogonski električari, autoelektričari i elektroinstaleri.
Pri Školi učenika u privredi uvedeno je početkom sedamdesetih godina osposobljavanje lica za KV vozače motornih vozila u drumskom saobraćaju, iz potrebe privrede za stručnim vozačkim kadrom, dakle, radilo se o kvalifikaciji koja se polagala u dva razreda i završnima ispitom uz predhodnu instruktivnu nastavu. Polaznici su, kao uslov za upis, morali imati položen vozački ispit i vozačko iskustvo. U okviru Školskog centra “23. avgust” u školskoj 1975/76. godini osnovana je Saobraćajna - tehnička škola za obrazovanje saobraćajnih tehničara u drumskom saobraćaju.
- U nastupanju promena u srednjem obrazovanju koje je nalagao Zakon o udruženom radu donesen 1974. godine, radni ljudi, kako je zaposlene radnike tretitao navedeni zakon, u delu Školskog centra “23. avgust” referndumom su odlučili da izdvoje u posebnu osnovnu organizaciju udruženog rada (OOUR) zanimanja III i IV stepena saobraćajne, elektro i dela metalske struke i tako osnovali OOUR Saobraćajna i elektro škola Doboj. Iza toga, radni ljudi ovog OOUR-a odlučili su da se udruže sa još tri stručne škole u RO Srednjoškolski centar u Doboju. Ove promene su izvršene 1975. godine. Nova zgrada Školskog centra, koja je bila izgrađena 1975. godine, mogla je u početku primiti sve svoje učenike iz OOOUR-a, ali narednih godina zbog povećanog priliva učenika u sve OOUR-e, morala se koristiti i stara zgrada bivše Škole učenika u privredi i to naizmenično od strane svih OOUR-a, pa ju je tako koristiila i naša škola.
- Tada su u saobraćajnoj struci obrazovni: auto-saobraćajni tehničari (IV stepen), auto-tehničar (IV stepen), vozač lakih motornih vozila (III stepen)
U metalskoj struci: obrazovani su automehaničari (III stepen).
U elektrotehničkoj struci obrazovani su: elktromehaničar za elektroenergetska postrojenja, elektroinstalater za priključke i instalacije, RTV mehaničar, elektromehaničar za instrumente i automatiku, auto-električar, elektroničar-mehaničar telekomunikacionih uređaja. Svi navedeni obrazovni profili su srednje složena zanimanja III stepena stručnosti. Zatim tu su još složena zanimanja ove struke IV stepena: elektrotehničar za električnu mrežu, elektrotehničar-energetičar i elektroničar-tehničar za telekomunikacione uređaje.
- Škola je sredinom osamdesetih godina započela, u neposrednoj blizini školskog objekta, izgradnju radionica za sve tri struke i taj posao je završen 1987. godine. Radionice su iza toga odlično opremljene i uslovi rada u Školi su tada dovedeni na zavidan nivo. Zanimanja u sve tri struke bila su atraktivna za učenike i od velikog broja njih prijavljivanih svake godine, škola je morala birati učenike s boljim uspehom. To je uticalo da ova škola čitavu jednu deceniju postiže zavidan kvalitet obrazovanja što je u tadašnjim školama srednjeg usmerenog obrazovanja nije mogla biti redovna pojava s obzirom na pomešanost III i IV stepene obrazovanja. Naime, učenici prvih razreda su se upisivali samo u struku, a tek kasnije u drugom razredu određivan im je stepen stručnosti i zanimanje.
Rad škole za vreme ratnih zbivanja
- Izbijanjem rata 1992. godine i prekidom nastave u svim dobojskim školama, a posebno smeštanjem Crvenog krsta i službe za izbeglice, naseljavanjem zgrade Srednjoškolskog centra izbeglicama, nastupila su velika oštećenja i štete zbog razvaljivanja i odnošenja vrednih sredstava iz naše škole. Radionice su mogle bolje da se sačuvaju jer su bile izdvojene i nisu služile za smeštaj izbeglica kao velika školska zgrada. Školske 1992/93. dobojske srednje škole su bile dislocirane iz grada na punktove u selima. U prvoj ratnoj godini Škola se preregistrovala i postala javna ustanova čiji je osnivač od 1993. godine bila Vlada Republike Srpske. Te ratne godine Škola je primila u okviru saobraćajne struke učenike smera željeznički saobraćaj radi nastavka školovanja započetog u Sarajevu u kome je prije rata jedino postojala saobraćajna škola ove vrste u SRBiH. Tako je iz nužde u jednim vremenu teškom za školstvo u Republici Srpskoj počeo u našoj školi razvoj željezničkog smera saobraćajne struke. Naredne godine, kada se nastava vratila u zgradu Srednjoškolskog centra, uslovi za rad u ovoj, kao i u ostalim školama smeštenim u njoj, bili su ispod svakog nivoa. Od školske 1993/94. nastava u prvom razredu počela je da se izvodi prema nastavnim planovima i programima Republike Srbije. Tek 1996. godine u saradnji s Finskim bataljonom u Doboju i preko njega s Finskom vladom došlo je do sanacije zgrade Srednjoškolskog centra što je bio osnovni preduslov za njen dalji rad i eventualno opremanje.
- Opremanje učionica, radionica i kabineta počelo je prvo donacijama Italijanske opštine Skio, koja je provodila Print-projekat u Doboju 1997. godine, zatim donacijama polovne računarske opreme Finskog bataljona u Doboju, a kasnije donacijom Finske vlade po osnovi učešća Škole u Far-projektu EU za obrazovanje i saradnjom s partnerskom Tehničkom školom iz Slagelsa kod Kopenhagena. Posle toga dio opreme Škole finansira Ministarstvo prosvete Republike Srpske, a veći deo sama Škola svojim sredstvima zarađenim od obrazovanja vanrednih učenika i polaznika.
Važan momenat u razvoju Saobraćajne i elektro škole u Doboju je početak obrazovanja eksperimentalnih odeljenja elektrotehničke struke 2000/01. školske godine, a zatim i upis učenika u isto zanimanje 2002/03 godine po novim nastavnim planovima i programima razvijenih u Republici Srpskoj uz asistenciju FAR programa Evropske unije. Za ovakvo finale nastavnici ove škole su predhodno edukovani i osposobljeni kao nosioci reforme školstva u elektrotehničkoj struci u Srpskoj.
- Pored redovnog rada u ovoj najvećoj dobojskoj srednjoj školi puna pažnja se poklanja ostalim aktivnostima nastavnika i učenika: stručnom osposobljavanju nastavnika, obuci nastavnika za interaktivnu nastavu, takmičenja u znanju učenika po programu Republičkog pedagoškog zavoda, stručnim i maturskim ekskurzijama učenika, posetama nastavnika Sajmu knjiga i nastavne opreme i dr. Škola je u školskoj 1999/2000. godini ostvarila značajan uspeh na Republičkom takmičenju za Obrazovanje i razvoj demokratije u školi, osvojivši 2. mesto s ekipom koju su pripremale Jasna Zelenović i Vesna Jevtić.
U školskoj 2003/04. godini upisanо је 21 odeljenjе u području rada Elektrotehnika i Saobraćaj (drumski i željeznički). Nastava se odvija u dve smene.
Školom rukovodi direktor Spasoje Vasiljević, diplomirani inženjer saobraćaja.
Više na www.ses-doboj.rs.sr